Šef političkog odeljenja Delegacije Evropske unije u Srbiji Dirk Lorenc izjavio je danas da je moguće da Srbija postane članica EU.Dodao je da su kriterijumi isti za sve zemlje kandidate i naglasio da Srbija na rusku agresiju treba da odgovori zajedno sa ostalih 27 članica i s drugim zemljama u svetu.Na otvaranju dvodnevnog skupa "Demokratija – minimalni konsenzus", u organizaciji Crte, čija se glavna tema odnosi na tri najvažnija stuba demokratije -–parlament, izbore i medije, a na kojem je govorio i ambasador Tomas Šib, Lorenc je rekao da mora govoriti i o situaciji u Ukrajini i naglasio da Srbija kao zemlja kandidat za članstvo u EU treba da odgovori na rusku agresiju zajedno sa zemljama članicama. "Neprovocirana i neopravdana agresija Rusije na Ukrajinu je kršenje međunarodnog prava i ugrožava međunarodni mir i stabilnost. Pozivamo Rusiju da povuče vojsku i podržavamo nezavisnost integriteta Ukrajine", poručio je on. Lorenc je naveo da očekuju objavljivanje konačnih rezultata parlamenarnih izbora u Srbiji i uspostavljanje parlamenta i vlade kako bi nastavila da sprovodi reforme. "EU ostaje strateški izbor Srbije, gradimo bolnice za decu, nove puteve, kupujemo bolnička i vatrogasna kola, podržavamo srpske inovatore i poljoprivrednike", rekao je Lorenc i dodao da veruju da je EU najbolja mogućnost Srbije za demokratiju, prosperitet, bezbedost i zaštitu životne sredine. Prema njegovim rečima, parlamentarni izbori u Srbiji pokazuju da postoji potreba reforme po tom pitanju. EU, kako je rekao, pozdravlja formiranje novih institucija, potpuno funkcionalnog pluralističkog parlamenta koji će izgraditi prostor za istinsku debatu u korist svih građana. Dodao je da ova izazovna vremena i odluke zahtevaju hrabre akcije i da je važno da se odluke donesu u transparentnoj političkoj debati. Direktorka Crte Vukosava Crnjanski ukazala je da kriza demokratije "nije od juče" i nije prisutna samo u Srbiji. Ona je navela je skup posvećen osnovnim stubovima demoratije a to su izbori, parlament i navela da su aprilski parlamentarni izbori još u toku. Podsetila je da je u toku rat na evropskom kontinentu, a da su u regionu čak tri decenije posle sukoba ratne rane sveže. "Njima se manipuliše, što produbljuje nepoverenje u demokratske institucije", rekla je ona i dodala da je zato pitanje kako oporaviti demokratiju u zemlji koja nema iskustvo života u funkcionalnoj demokratiji. Po mišljenju direktora misije USAID u Srbiji Denija Robertsona, demokratija je dug, spor i naporan rad, ali rad na tome vredi i isplati se. Poručio je i da je "važno istrajati i nastaviti". "Poslednji izbori u Srbiji doneli su pluralizam, a novi parlament predstavljaće bolju 'kolekciju' interesa građana i trebalo bi da doprinese inkluzivnijoj debati kao i da jača poverenje u demokratiju", rekao je on. Na skupu su govorili i generalni sekretar Narodne skupštine Srbije Veljko Odalović i potpredsednica vlade i ministarka evropskih poslova Crne Gore Jovana Marović. Pročitajte još: Nas u stvari ne žele u EU? Raskol u EU – zbog Srbije
Ostavite komentar